Bitni čimbenici franjevačkog života i formacije u novicijatu jesu molitva, rad i „škola“, tj. intelektualno, duhovno i liturgijsko obrazovanje. Škola je kod nas na Visovcu u svojoj biti interaktivna, tj. da se ne radi samo po staroj, klasičnoj metodi: „učitelj (meštar) govori – novaci slušaju“, nego da i novaci aktivno sudjeluju u nastavi i predavanju. Zato i novaci predstavljaju određene teme i djela sveukupne nastave na način da se kroz pitanja, poticanje na zajedničko razmatranje i razgovor može svatko uključiti i sa svojim znanjem i mišljenjem obogatiti sveukupni proces učenja i izobrazbe. Svrha te interaktivne škole jest, dakle, uzajamno i cjelovito razviti, formirati i ostvariti komunikacijske, pedagoške i socijalne kompetencije i sposobnosti u novaku, tj. u budućem franjevcu.

No, kako izgleda škola konkretno i što se zapravo uči u novicijatu? Dnevni raspored naše novicijatske škole dijeli se na tri glavna dijela:

1. zajednička nastava prije podne,

2. osobno učenje poslije podne i

3. tzv. „moja srijeda“ srijedom popodne.

1. Nastavu, koju drži većinom naš meštar, imamo od ponedjeljka do četvrtka, uvijek tri školska sata.

„Duhovno bogoslovlje“ ili „Uvod u duhovnost“ općeniti je uvod u kršćanski i katolički duhovni život. Ovdje učimo što znači naša vjera za naš svagdanji, tj. nutarnji i vanjski, osobni i zajednički, liturgijski i

javni život te što znači „nasljedovanje Krista“ praktično i konkretno. Što jest duhovnost i što nije prava duhovnost? Kako možemo probuditi i razvijati naš život u Kristu, tj. naš odnos s Kristom i s Bogom? Sva ta duhovna pitanja žele nas dakle, voditi do istinitog spoznanja sebe i spoznanja Boga kako bismo stigli glavnu svrhu našeg duhovnog putovanja, tj. pravo i puno zajedništvo s Bogom.

„Pravilo i spisi sv. Franje“ žele nas uvoditi u duh, život i poslanje sv. Franje, odnosno Franjevačkog reda. Tko je bio sv. Franjo? Što je on činio, govorio i želio? Kako izgleda i u čemu je zapravo karizma, specifičnost i duhovnost Franjevačkog reda, bilo to u svom izvornom ili današnjem obliku? Čitanje i tumačenje Pravila i spisa sv. Franje hoće nam dakle pomoći razumjeti što nam je Bog rekao i dao kroz sv. Franju i što On želi od nas, tj. što znači „biti franjevac danas“?

„Teologija redovničkog života“ pokazuje nam što je specifični redovnički život. Što znači biti redovnik? Što je identitet i poslanje redovnika? Što je kršćanska zrelost i savršenost i koje značenje imaju tri evanđeoska savjeta za nas i za druge? Koju ulogu igra redovničko svjedočanstvo u svijetu i kako se odnose kontemplacija, akcija i adoracija? Teologija redovništva želi nam dakle predstaviti bitne čimbenike posvećenog života kako bismo bolje razumjeli naše mjesto u Crkvi i naš božanski zadatak u Crkvi i svijetu.

„Aktualni dokumenti Franjevačkog reda“ predstavljaju redovito novaci. Cilj je čuti i upoznati glas, duh i volju generalnog ministra i Reda. Zato razmatramo većinom aktualna pisma generalnog ministra ili dokumente zadnjih generalnih kapitula kako bismo upoznali potrebe i naloge Reda. To nam pomaže izaći iz našeg lokalnog, provincijskog mentaliteta i otvoriti naš horizont za svjetsku i cjelovitu dimenziju Franjevačkog reda i bratstva.

„Likove i praksu franjevaštva“ predstavlja nam naš domeštar fra Stojan Damjanović koji je bio misionar u Africi i odatle ima veliko praktično iskustvo franjevačkog i apostolskog života. Kroz njegove priče i dokumentarce o drugim velikim misionarima možemo dakle crpiti puno uvida i osjetiti realnu atmosferu konkretnog franjevačkog života.

„Povijest franjevačkog Reda i povijest Provincije Presvetog Otkupitelja“ predaju djelomično meštar i  novaci koji pripremaju prezentacije o određenim djelovima tih predmeta. Cilj je upoznati prošlost našeg Reda i naše Provincije u svom izvornom obliku i u svom povijesnim razvoju kako bismo razumjeli i ocijenili bolje lokalnu i internacionalnu sadašnjost franjevačke obitelji te mogli – po nadahnuću i volji Duha Svetoga – sagraditi bolju i sretniju budućnosti Reda, Crkve i svijeta.

U „Katekizmu Katoličke crkve“ učimo što je katolička vjera i što znači biti katolik. Cilj je učvrstiti i razvijati temelj naše vjere kako bismo uvijek istinski hodali – po želji sv. Franje – u duhu i nepogrješivom nauku svete, Katoličke i rimske Crkve.

I na kraju imamo još praktični „glazbeno-liturgijski odgoj“ u kojem nas naša braća uče pjevati crkvene i liturgijske pjesme. Ovdje razvijamo dakle našu praksu liturgijskog pjevanja kako bismo bolje, ljepše i radosnije sudjelovali i pjevali na misi, na časoslovu i drugim pobožnostima.

Pri kraju novicijata zaključujemo školu kratkim i laganim ispitima.

2. Popodne imamo vrijeme za osobno učenje.

To je vrijeme za čitanje knjiga, crkvenih dokumenata, za pripremanje prezentacija, razmatranja, molitava za klanjanje i drugih pobožnosti. Stječući naviku višesatnog dnevnog čitanja i pisanja, učimo se ovdje disciplini samostalnog učenja, intelektualnog rada i mentalnog koncentriranja kako bismo već ovdje pomalo uronili u duh i strukturu studija koji nas čeka nakon novicijata.

3. Treći i zadnji dio naše škole čini tzv. „moja srijeda“.

Ovdje jedan novak predstavlja (od pola sata do sat vremena) svaku srijedu popodne jednu određenu knjigu ili dokument. Općenito su to knjige jednog poznatog duhovnog autora, teologa ili sveca ili važni crkveni i franjevački dokumenti. Ulazeći u svijet, mišljenje i djela autora obogaćujemo naše opće znanje i razvijamo svoj intelektualni, duhovni i životni horizont kako bismo upoznali razne protege ljudskog života te bolje razumjeli svekoliku stvarnost u kojoj živimo.

Sve zajedno čini dakle našu novicijatsku školu na Visovcu. Neka bude Bogu na čast i slavu! Amen.

Fra Petar Komljenović